U strahu od velike nesreće ili inflacije mahnito se stvaraju zalihe hrane - ima li potrebe za njima?

Ušteda novca, priprema za ono što slijedi. Tako bi se moglo opisati stvaranje zaliha u kućanstvima kojima smo svjedoci posljednjih dana. Građani strepe od velike nesreće ili inflacije, pa su počeli mahnito kupovati brašno, ulje, šećer i slične dugotrajne namirnice. Ipak mnogi ne razumiju razliku između stvaranja zaliha zbog moguće nestašice i kupovanja i pripreme namirnica koje bi mogle biti potrebne u slučaju izvanrednih situacija. Načelnik sektora za smanjenje rizika od katastrofa Dražen Štajduhar rekao je za HTV kako je zalihe u ovom trenutku nepotrebno stvarati jer su, kako kaže, sva nadležna ministarstva pripremna za eventualne nepogode. Građani usprkos uputama i savjetima vlasti skupljaju zalihe zbog tržišnih cijena ili prikupljanja paketa za slučaj velike nesreće ili katastrofe. Takva prekomjerna kupovina ulja i brašna već je viđena na primjeru toaletnog papira i kvasca tijekom izbijanja i širenja korona pandemije, prenosi HTV.

U slučaju straha zbog nesreća svakom se domaćinstvu i građaninu savjetuje da pripreme paket za prvu pomoć koji sadrži osnovne potrepštine. Ravnateljstvo civilne zaštite izradilo je brošuru za svaki od tih rizika koji se nalazi na web stranicama.

Paket za prvu pomoć sadrži vodu, 4 litre po osobi, dovoljno za 48 sati, dok ne dođe do evakuacije. Također, manje kvarljivu hranu - konzerviranu, krekere, čokoladice, energetske pločice, tost. Kronični bolesnici moraju ponijeti lijekove, a ostali analgetike i osnovni paket prve pomoći. Svakako bi u tom paketu trebali imati i fotokopije osnovnih dokumenata, radio s baterijama, punjač za mobitel ili prenosivi kojem nije potrebna struja.