Godina čitanja u karlovačkoj knjižnici - lektira se posuđuje, nažalost podižu ju roditelji umjesto djece

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2021. Godinom čitanja. U programu Godine čitanja pripremljeno je niz aktivnosti koje u suradnji s Ministarstvom kulture i medija provode knjižnice diljem Hrvatske, pa tako i Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić".

Svako malo možemo čuti kako se nešto kreativno i edukativno održava u prostorima koje nose ime našeg poznatog književnika. Prema tome ne čudi mnoštvo aktivnosti koje su ispunile u ovoj godini Gradsku knjižnicu.

Godina čitanja i posljedice pandemije COVID-19 na čitateljske navike Karlovčana bili su povod za razgovor s Jasminom Milovčić, ravnateljicom Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“.

-Ove je godine u našoj knjižnici, naravno uz epidemiološke mjere, održan velik broj događanja s ciljem promicanja čitanja. U fizičkom obliku tako je održano 19, a virtualno četiri književna susreta. Ove smo godine predstavili 59 izložbi i virtualno četiri s tematikom poticanja čitanja. Program za djecu, odnosno pričaonice za najmlađe održane su virtualno 56 puta, a 31 put je održano fizički u prostorijama knjižnice. Spomenula bih kako svakodnevno na Odjelu za djecu predškolskog uzrasta imamo radionice za djecu s ciljem poticanja čitanja. Osim toga, možete u našem Kulturnom liftu možete upoznati domaće književnike, a s Požutjelih stranica, projekta Zavičajnog odjela, možete razne kulturne sadržaje, rekla je ravnateljica Gradske knjižnice Jasmina Milovčić.

Na televiziji, radiju, novinama, portalima i na društvenim mrežama mogli smo vidjeti razne tekstove, fotografije, zvukove ili videozapise koji su nastali u suradnji s hrvatskim piscima, glumcima, pjevačima i ostalim kulturnim djelatnicima. Cilj tih kampanja bila je popularizacija knjige i privlačenje ljudi u knjižnice. Nažalost, loša statistika prati Hrvatsku, padaju čitateljske navike. Prilog u tome ide i informacija kako pada popularnost dječje književnosti.

Podaci Nacionalne sveučilišne knjižnice po godinama pokazuju trend smanjenja broja naslova: u 2016. je u Hrvatskoj izdano oko 26% naslova manje nego u 2012. Istraživanja o čitateljskim navikama i interesima provedena tijekom proteklih dvaju desetljeća, premda nesustavna i malobrojna, pokazuju da se u Hrvatskoj nedovoljno čita, a posebno da se nedovoljno dobro čita. Karlovčani prema podacima iz Gradske knjižnice nisu daleko od te statistike.

-Pandemija je uzrokovala smanjeni broj korisnika knjižnice, ali ono što je značajno iz naše statistike je to da upravo ti korisnici više posuđuju i čitaju knjige, navodi ravnateljica Milovčić.

Mali tračak nade u hrvatskim čitateljskim navikama je lektira.

-Lektira se redovno posuđuje. Ona je dio fonda koji je dostupan u našem bibliobus kombiju. Moram istaknuti kako je prisutna ne tako pozitivna tendencija da lektirna djela najčešće podižu roditelji za djecu. Nadamo se da će se krajem pandemije, kada se vratimo u normalu, djeca vratiti u našu knjižnicu.

Ipak, karlovačka knjižnica na razne načine želi privući djecu. Prije svega ističu se razne radionice tijekom ljetnih i zimskih praznika te ostatka nastavne godine.

-Istaknula bih i usluge naše pokretne knjižnice bibliobusa i bibliokombija. Godinu čitanja podržavaju škole, ostale obrazovne ustanove i dječji vrtići. Naše pokretne knjižnice posjećuju 17 dječjih vrtića. Redovno se obilaze vrtići i ostvarujemo dobru suradnju s odgajateljima i samim ustanovama.

Zašto je čitanje važno?

Čitanje nam omogućuje bolje razumijevanje međuljudske komunikacije i rješavanje konflikata kao i potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili se pokazuje kao prijetnja. Ono pomaže u razvoju emotivne inteligencije, tolerancije i razvoju samopouzdanja.

Što se čita u blagdansko vrijeme?

Romani i dalje dominiraju čitateljskom scenom. U ovo blagdansko vrijeme najviše se čitaju skandinavski pisci.

-Predbožićno vrijeme po posudbama je slično kao ono godišnjih odmora. Najznačajnija je beletristika skandinavskih i nešto domaćih autora, ravnateljica Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Jasmina Milovčić.

Autor: Marta Marinović