"15. siječnja nije samo datum u kalendaru već podsjetnik na žrtvu i nepokolebljivost hrvatskog naroda"

„Danas slavimo priznanje, ali još više slavimo put koji smo prošli i put koji nas tek čeka. Neka nas na tom putu vodi poštenje, poštovanje, odgovornost i vjera da možemo bolje osobito kad smo zajedno“, poruka je s obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Karlovcu. Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznalo je 12 članica Europske zajednice, a već 23 godine, Karlovac i Karlovačka županija kao jedini u Hrvatskoj, kontinuirano obilježavaju Dan međunarodnog priznanja naše domovine.

Tako je bilo i jučer u Restoranu Kristal u Karlovcu. Na svečanosti, na kojoj se okupilo oko 400 uzvanika, predstavnika udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, udruga obitelji poginulih hrvatskih branitelja, ljudi iz javnog i političkog života, još jednom se prisjetilo na dan koji je dao nadu kako žrtva hrvatskog naroda u borbi za vlastitu, neovisnu državu, nije uzaludna.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske započela je vatikanska diplomacija još u listopadu 1991. godine, a u prosincu iste godine to je učinila i njemačka diplomacija. Nakon što je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. godine priznala tadašnja Europska zajednica do kraja siječnja našu su državu priznale ukupno 44 države.

Bio je to jedan od ključnih trenutaka novije hrvatske povijesti.

„Za sve nas 15. siječnja nije samo datum u kalendaru. To je dan kada je Hrvatska dobila potvrdu onoga što je njezin narod već znao i živio, da ima pravo na svoju državu, na slobodu i na vlastiti put. Međunarodno priznanje 1992. godine bio je snažan znak potpore u teškim vremenima, ali i početak novog poglavlja, poglavlja u kojem je Hrvatska krenula graditi svoju budućnost među slobodnim i ravnopravnim narodima svijeta“, rekla je predsjednica Dokumentacijsko memorijalnog centra hrvatskih branitelja Damir Pintar, doktorica Višnja Mihalić Mikuljan.

Karlovačka županija je u Domovinskom je ratu imala posebno teško i važno mjesto jer ovo je bio prostor prve crte bojišnice, stanovnici gradova i općina su znali što znači strah, ali i što znači ne odustati.

„I zato nije slučajno da se upravo ovdje, u Karlovcu, dugi niz godina okupljamo kako bismo obilježili Dan međunarodnog priznanja. Ovo je županija koja pamti, ali i gleda naprijed. Ovdje se susreću rijeke, ali i ljudi. Ovdje se spajaju sjećanje, poštovanje, zahvalnost i odgovornost prema budućnosti. I zato ova svečanost nije samo podsjetnik na prošlost, nego i prilika da se zapitamo kakvu Hrvatsku želimo ostaviti onima koji dolaze poslije nas“, dodala je Mihalić Mikuljan. Priznanje se, kako je naglasila, „nije dogodilo samo od sebe“.

„Iza tog povijesnog trenutka stoje ljudi, stvarni, hrabri, često vrlo mladi, koji su stali u obranu svojih domova, svojih obitelji i svoje zemlje. Hrvatske braniteljice i hrvatski branitelji temelj su naše slobode i to nikada ne smijemo zaboraviti. Njihova hrabrost i žrtva trajna su obveza svima nama, ne samo na dane obilježavanja, nego u svakodnevnim odlukama koje donosimo kao društvo“, zaključila je Mihalić Mikuljan.

Na današnji dan prije 34 godine županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin bila je među građanima koji su se spontano okupili na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

„Sjećam se riječi doktora Franje Tuđmana koji nam se pridružio na trgu: „Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države!“. Nije samo trebalo zasukati rukave, trebalo je uzeti oružje i braniti našu lijepu domovinu. Već tada je bila trećina zemlje okupirana, a i 52 posto naše županije. Skloništa su bila naša svakodnevica, uzbune, brojanje poginulih prijatelja, rodbine, majki, očeva, braće i sestara. Bilo je to vrijeme tuge i suza, ali i velike hrabrosti branitelja, velike želje i žara za svojom vlastitom domovinom, podijelila je svoja sjećanja s okupljenima županica Furdek-Hajdin.

Od 15.1.1992. trebalo je proći nešto više od tri i pol godine do Vojno-redarstvene operacije "Oluja" i gotovo šest godina do mirne reintegracije Podunavlja. Tek tada je Hrvatska postala cjelovita i spremna za obnovu, za gradnju i povratak mnogih prognanih na svoja ognjišta.

Od tada do danas Hrvatska, ali i Karlovačka županija prešle su ogroman put. Država je članica Europske unije, NATO-a, šengenskog prostora i eurozone, a uskoro će biti i dio OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. U gotovo svakom kutku Karlovačke županije događaju se povijesne investicije u infrastrukturu, posebno onu obrazovnu.

„Danas više ne branimo granice oružjem, već nizom projekata sa svakim danom podižemo kvalitetu života naših građana“, zaključila je županica Furdek Hajdin zahvalivši svima koji su dali svoj doprinos u ostvarivanju teritorijalne cjelovitosti, demokracije, vladavine prava i međunarodne afirmacije Republike Hrvatske, a osobito hrvatskim braniteljima i braniteljicama.

„Poštovani članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, poštovani hrvatski branitelji, poštovani državljani Republike Hrvatske, posebno građani Karlovačke županije, čestitam vam Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Budimo ponosni.“

„Međunarodno priznanje Republike Hrvatske najveći je uspjeh naše diplomacije i obrambenih snaga, ujedinjene domovinske i iseljene Hrvatske, ostvarenje našeg vanjskopolitičkog cilja i vjekovnih težnji hrvatskog naroda kao i najvrjednije nasljeđe budućim generacijama. Dan kada je Hrvatska međunarodno priznata kao neovisna i suverena država obilježio je povijest naše domovine, ali i živote svih nas jer nas podsjeća na težinu žrtve, zajedništvo, nepokolebljivu volju hrvatskog naroda u stvaranju slobodne Hrvatske", rekao je izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Dario Nekić. Najavio je kako bi središnja svečanost obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske iduće godine bila baš u Karlovcu. Jer vi ste to večerašnjim programom sigurno zaslužili. Hvala vam što ne zaboravljate one dane ponosa i slave".

-Međunarodno priznanje Republike Hrvatske izborili su hrvatski branitelji. Kako god da okrenemo, kojim god metrom krenuli mjeriti, vidjet ćemo da su ljudi koji su stali u rovove, na branik, zadržali, zaštitili u tom trenutku što se zaštiti moglo. Ali isto tako, nemojmo zaboraviti da je studeni 1991., donio međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Sjetimo se Cetingrada, Slunja, Saborskog, Škabrnje, Vukovara. Nakon svih tih patnji i pokolja nad hrvatskim narodom, međunarodna zajednica više nije mogla „pričati priče“.

-Svi mi moramo vratiti dug braniteljima: i onima koji nisu među nama i vama koji jeste, jer su branitelji osigurali međunarodno priznanje Hrvatske. Na nama je učiniti državu onakvu kakvu su oni sanjali. Živimo u vremenima u kojima veliki ne vide nas male, koja su takva kakva jesu, ali naša međusobna podrška – a imamo se na koga ugledati i vremena na koja se ugledati – je ono što garantira hrvatski narod i hrvatsku državu. Osim ponosa, kojeg trebamo živjeti svaki dan, budimo podrška jedni drugima, poručio je gradonačelnik i izaslanik Hrvatskog sabora Damir Mandić sa obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.