"Slovinjskom deklaracijom do boljeg života na području Slunja i okolnih općina"

Karlovačka županija dala si je u zadatak da poboljša uvjete života na dijelu županije oko grada Slunja i susjednih općina. Taj program nosi naziv Slovinjska deklaracija i obuhvaća sve segmente koji mogu popraviti kvalitetu života ljudi na tom području, koje je teško stradalo u Domovinskom ratu. O Slovinjskoj deklaraciji razgovarali smo sa zamjenicom župana Martinom Furdek Hajdin.

Što je ustvari Slovinjska deklaracija?

-Slovinjska deklaracija je možda čudan i provokativan termin, prilično je složen i slojevit. Slovinjska deklaracija je jedna od jedanaest točaka na kolegiju župana i tema kojom se bavimo unazad pet, šest godina, a toliko i postoji ovaj pojam. Postojao je jedan vapaj ovog područja, a to je grad Slunj i okolne općine, gdje je život uvijek bio surov, ali nakon Domovinskog rata rapidni pad kvalitete života bio je očit. Ljudi s tog područja počeli su ukazivati na probleme, koji tamo postoje i tako je nastao taj termin Slovinjska deklaracija. Ime je po starom gradu Slovinu, a to je ustvari stari grad Slunj. Slunj je jedini grad na tom području, ostalo su općine, pa je odlučeno da se taj cijeli kraj zove Slovinje i tako je nastala Slovinjska deklaracija. Uz grad Slunj, tu su općine Cetingrad, Rakovica, Krnjak, Plaški, Saborsko, Rakovica i Vojnić. Da to ne bi bila priča, koliko je problematičan život na tom području, mi smo radili jednu studiju i analizu postojećeg stanja, gdje smo pokušali kroz neke vidljive parametre pokazati da zaista postoje evidentni problemi. Nismo samo isticali probleme nego smo ponudili i način kako te probleme riješiti. Nastala je cijela knjiga pod nazivom Slovinjska deklaracija.

Kako su se dalje razvijale stvari?

-Sve se nekako poklopilo s pripremama za sjednicu Vlade u Karlovcu 6. prosinca prošle godine i mi smo u pripremi same sjednice odradili nekoliko sastanaka u Zagrebu. Bili smo u Uredu premijera i njemu smo prezentirali svu tu problematiku, bili smo u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kod ministrice Gabrijele Žalac. Isto tako smo i našim ministrima Tomi Medvedu i Nadi Murganić istaknuli probleme s kojima se moramo akutno baviti i suočiti se s njima. Uključili smo i susjedne općine u Ličko-senjskoj županiji Plitvička jezera i u Sisačko-moslavačkoj županiji Topusko, a prije toga i Gvozd. Jednostavno je statistika u tim područjima jednako loša, kao u našem području. Sugestija Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije bila je da se fokusiramo samo na područje naše županije i utvrdimo što je tu toliko loše. Mi smo uspoređivali gospodarske i demografske parametre Karlovačke županije u odnosu na neka druga područja u Hrvatskoj i na samu Republiku Hrvatsku. Mi svi znamo da je naša županija po mnogim pokazateljima pri dnu svih pokazatelja, statističkih, gospodarskih i demografskih. Vrlo često konkuriramo s Ličko-senjskom županijom na zadnjem i predzadnjem mjestu. Međutim, brojke su egzaktne i vrlo su jasni pokazatelji problematike. Pad broja stanovnika najveći je problem. Na području Slovinja od 1991. godine nestalo je 60 posto stanovnika. Za usporedbu, sama Hrvatska za koju govorimo da ju je zadesio trend iseljavanja i loša demografska slika izgubila je 14 posto stanovnika. Znači, ovo je područje četiri puta gore od prosjeka Hrvatske. Tu je prosječna starosna dob 45 godina, a u Hrvatskoj je 41 godina. Stopa negativnog prirasta gotovo je 12 posto i to je tri puta lošija slika od same Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je ispod deset stanovnika po kvadratnom kilometru, a prosjek Republike Hrvatske je 72 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Kakvi su ekonomski pokazatelji?

-Kod ekonomskih pokazatelja imali smo samo dva elementa. Prosječna stopa nezaposlenosti je 36 posto, a u Hrvatskoj je prosjek 11,12 posto. Prosječna neto plaća na području Slovinja je 3.500 kuna, a u Hrvatskoj je prosječna plaća krajem 2018. godine bila 5.400 kuna. Usporedili smo sve ove brojke s gradovima Kninom, Vukovarom i Dubrovnikom. Uzeli smo ta tri grada, jer su oni na granici naše države, stradali su u Domovinskom ratu i isto su se tako trebali dići iz pepela. Dubrovnik više tu ne spada, jer je postao pravo gospodarsko čudo. Naš kraj oko Slunja puno je lošiji i od Knina i od Vukovara.

Kako ustvari popraviti lošu demografsku sliku na tom području?

-Mi smo razmišljali kako raditi na ovom području, a imali smo na umu osnovne stvari, koje ljudi moraju imati. To je potreba za stanom ili kućom, za prostorom gdje će se zasnovati obitelj. I jednako tako prilika da se radi i zaradi za svoju egzistenciju. Sve što je predlagano, predlagano je u tom smislu da se moraju osigurati osnovni uvjeti za život, koji danas nisu osigurani. Naprosto, da netko poželi ne samo da ostane na tom području, nego i da se doseli. Moramo znati da svaka mjera neće imati financijsku korist. Jedna ljekarna koja se otvori u Cetingradu sigurno neće imati promet da se ona isplati, međutim ako čovjek nema gdje kupiti lijek kada ga boli glava, nego mora otići do Slunja ili Karlovca, onda će on vrlo brzo potražiti stan i mjesto za život u Karlovcu i Zagrebu ili u inozemstvu. Fokusirali smo se zaista na projekte. Što se tiče stanovanja, imali smo komunikaciju sa Središnjim državnim uredom za stambeno zbrinjavanje i obnovu, gdje smo zajedničkim snagama uspjeli dovesti do toga da se izmjeni zakon i donesu podzakonski akti, koji će omogućiti državi da ulaže u svoje objekte na način energetske obnove. Pogotovo u onim zgradama, gdje država nije jedini vlasnik, do sada to nisu mogli. Rane od rata i napuštene kuće vide se i danas. To su zapušteni prostori i stvara se trošak zajednici, budi se i osjećaj pesimizma kada se vidi taj kraj.

Kako će se riješiti zapošljavanje ljudi?

-Ovaj kraj nikada nije bio izuzetno atraktivan za život. Moramo znati da je to bila povijesna granica, zato se i zove Kordun, izvedeno od kordon, neki su to područje zvali i vojna krajina. Simbolika ovog kraja je uniforma, postoji slika na kojoj seljak ore i ima pušku na leđima. Na tom području Hrvatska je najtanja, od Bosne i Hercegovine do Slovenije samo su 44 kilometra. Zbog malog broja stanovnika, tu nema tko braniti Hrvatsku. Na taj podatak premijer Andrej Plenković najsnažnije je reagirao. To je taj treći važni element, prvi da izumiremo, drugi da je to siromašan kraj i treći da nema ljudi, pa je nacionalna sigurnost ugrožena. Mi smo turizam prepoznali kao jedan od važnih elemenata kod zapošljavanja ljudi. Generatori razvoja su već postojeće lokacije koje su turistički prepoznate, to su Rastoke, Baraćeve špilje te u našoj blizini Terme Topusko i Nacionalni park Plitvička jezera. Komunicirali smo s javnosti vezano uz projekt Dodir i susret civilizacija, a to je obnova starih gradova i utvrda. Na tom području to su Slovinj, Drežnik Grad u Rakovici i Cetin u Cetingradu. Tu bih rekla jedan detalj. 1527. godine održan je u Cetinu prvi Hrvatski sabor i želimo, a bilo je i razgovora s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, da se ovdje održi 2027. godine proslava 500 godina Hrvatskog sabora. To bi bio povod Ministarstvu kulture da obnovi stari grad Cetin. Općina Vojnić pokrenula je projekt Aquaparka. Takvi projekti mogu pokrenuti zapošljavanje raznih struka i svih dobi. U području Slovinja bilo je industrijskih pogona, imamo napuštenu tvornicu celuloze u Plaškom, zonu Batnoga u Cetingradu, RIZ u Slunju, a napuštenih pogona ima i u Vojniću. Tu treba voditi računa o prerađivačkoj industriji, a nju treba bazirati na drvnoj masi, koja prevladava u ovom području i koja je iznimno bogatstvo. Danas se s tog područja dvije trećine drvne mase izvoze, čak i izvan Hrvatske. Netko drugi zarađuje od drvne mase. Treba pokrenuti drvoprerađivačke pogone na području Slovinja. Imamo u Ogulinu jaku drvnu industriju. Na preradi drvne mase treba stvoriti jaku proizvodnju. Što se zapošljavanja ljudi tiče, tu su i posebne namjene. Radi se o zapošljavanju u Vojnom poligonu "Eugen Kvaternik", u graničnoj policiji i u vatrogastvu. Imamo samo dvije javne vatrogasne postrojbe u Karlovcu i Ogulinu, pa je potreba da se u Slunju oformi treća javna vatrogasna postrojba. To je potreba, jer smo teritorijalno veliki. Bilo bi to dvadesetak radnih mjesta za mlade ljude, koji bi tu osnovali obitelji. Mi smo već na prošloj sjednici Županijske skupštine Karlovačke županije pokrenuli to pitanje. Županija je osnovala Javnu vatrogasnu postrojbu Slunj. Sve drugo je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i sada novog tijela, kojeg je zakon omogućio. Uz pomoć europskih sredstava izgradio bi se Vatrogasni centar, a Grad Slunj ima projekt. Proračunskim sredstvima osigurala bi se nova radna mjesta.

Kakva je situacija s poljoprivredom na tom području?

-Poljoprivreda postoji na tom području. To su u Cetingradu i Vojniću velike parcele na kojima se uzgaja začinsko bilje, ljekovito bilje, voće i povrće. Radi se o kvalitetnoj zemlji, koja je godinama bila zapuštena, a garantira zdravu ekološku hranu. Tu treba spomenuti i stočarstvo. Treba pokrenuti preradu proizvoda. Najbolja je direktna prodaja proizvoda kroz turizam. Smatramo da je zona Batnoga dobra za preradu hrane.

Država je stala iza Slovinjske deklaracije, koji su konkretni potezi.

-Dva dana prije održavanja sjednice Vlade u Karlovcu Ministarstvo regionalnog razvoja donijelo je odluku o izradi intervencijskog plana za to područje. Što donosi taj plan. Od ranije postoje pilot projekti koji su bili usmjereni na pet malih gradova, koji su bili ratom pogođeni, gdje je osiguran europski novac. Radi se o 120 milijuna eura iz dva resora Konkurentnost i kohezija operativni program i Operativni program razvoj ljudskih potencijala. Do 2027. godine računa se na to financiranje. Mi smo preuzeli izradu tog plana u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, a nositelji izrade su same jedinice lokalne samouprave uz podršku Karlovačke županije i Javne ustanove Regionalna razvojna agencija. Mi ujedinjujemo sedam jedinica lokalne samouprave, Karlovačka županija će zajedno s njima raditi taj dokument. Intervencijski planovi su do sada rađeni za pojedine gradove. Mi imamo specifičnost, što ujedinjujemo sedam jedinica lokalne samouprave, tako da će karlovačka županija biti krovno tijelo, koje će ih okupiti. Dokument obuhvaća analizu i stanje života na području, no mora ponuditi i projekte kojima će doći do promjena na tom području. Na osnovu tih projekata odredit će se i sredstva za te projekte. To je prilika za nas. Karlovačka županija dat će podršku u administrativnom smislu. Svaki tjedan smo u jednoj od tih jedinica lokalne samouprave.

Glavni cilj Slovinjske deklaracije je popraviti uvjete života, kada možemo očekivati bolji život na tom području?

-Mislim da se bolji život već sada rađa. Popravlja se struktura stanovništva u Rakovici, Plaškom i Cetingradu, pa i u Vojniću. To je samoživi kraj. Mislim da se bolji život rađa, na čelu tih općina su mladi ljudi, kojima treba dati poticaj. Tu mora pomoći Karlovačka županija, ali i država, kao što pomaže Slavoniji.

Branko Obradović

Foto: Igor Čepurkovski