Prvo okupljanje karlovačkih pravnica u 2019. godini

Koordinatorica karlovačke podružnice HUZUPP-a Marina Jarnjević izvijestila je da je održano prvo ovogodišnje predavanje karlovačke podružnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji. Predavanje je održala Snježana Plavetić Zrnić, javni bilježnik iz Karlovca. Tako je predavačica Snježana Plavetić Zrnić prisutnim kolegicama iznijela niz korisnih podataka i zakonskih odredbi. Naime, od prvog dana nakon osnutka javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj, javni bilježnici sudjeluju u postupcima osnivanja trgovačkih društava, kako društva s ograničenom odgovornošću tako i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

Osnivački akt trgovačkog društva sastavlja se u formi javne isprave (javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave), što znači da njezine odredbe imaju sadržajnu dokaznu snagu.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ili j.d.o.o. se može definirati kao društvo kapitala, čiji je najniži iznos temeljnog kapitala 10 kuna, najniži nominalni iznos poslovnog udjela iznosi 1 kunu, a najviši iznos je 19.999,00 kn. Temeljni kapital društva mora biti uplaćen u novcu i nije dopušteno osnivanje društva unosom u temeljni kapital stvari ili prava.

Društvo s ograničenom odgovornošću ili d.o.o. se može definirati kao društvo kapitala, čiji je najniži iznos temeljnog kapitala 20.000,00. Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna i mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Temeljni kapital društva može biti uplaćen u novcu, stvarima i pravima. Ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000,00 kn. Knjigovodstvena i porezna pravila su potpuno ista za ove obje vrste društava. Društvo će biti osnovano upisom u registar pri trgovačkom sudu.

Niti jedno društvo ne može osnovati osoba koja je dužnik, što propisuje čl. 40 a Zakona o sudskom registru.

J.d.o.o. je pogodan za one koji imaju poslovnu ideju i žele s malim početnim troškovima ulaganja započeti s poslovanjem. Ono po čemu se j.d.o.o. razlikuje od društva s ograničenom odgovornošću je već spomenuti  najniži iznos  temeljnog kapitala (j.d.o.o - 10 kn, d.o.o. - 20.000 kn). Ako se uzme uobzir izrada sve potrebne dokumentacije, točnije troškovi osnivanja, znatno su manji kod j.d.o.o.-a. Osnivanje j.d.o.o.-a ujedno je i jednostavnije od osnivanja drugih društava. Mogu ga osnovati najviše tri osobe i samo jedna osoba može biti član uprave (direktor), koji odgovara za poslovanje društva.  Dozvoljeno je da direktor može biti i neka treća osoba, a ne mora biti osnivač društva. Nije dozvoljeno da j.d.o.o. ima prokuristu, a kod d.o.o. je to dozvoljeno i uobičajeno. U j.d.o.o.-u nema ograničenja u broju zaposlenih djelatnika. Osnovati se može u bilo kojem uredu javnog bilježnika u Hrvatskoj. Za takva društva propisani su obrasci za osnivanje kojima se ujedno rješavaju i pitanja odnosa među partnerima, suosnivačima.

U pogledu broja i vrsta djelatnosti nema nikakve razlike u odnosu na d.o.o. te i jednostavni d.o.o. može biti registriran za mnogo djelatnosti istovremeno.

Za otvaranje j.d.o.o. i d.o.o. osnivač ne mora dokazati svoju stručnost za obavljanje određene djelatnost; no, to će biti eventualno potrebno kasnije. Ipak uvjeti propisani unutar određene struke, odnose se i na ovakva poduzeća, ali to do izražaja dolazi kasnije, a ne prilikom otvaranja.

Predmet poslovanja ili djelatnosti kojima će se baviti društvo određeno je Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti iz 2007. godine, no po istoj se upisuje tek manji broj djelatnosti. Naime, protekom godina je došlo do mnogo izmjena raznih zakona stoga je u primjeni naziv djelatnosti iz pojedinog zakona, a nije moguće upisati djelatnosti po nekom starom zakonu. To je u domeni trgovačkih sudova i postoji određeni popis djelatnosti koji je napravljen od strane sudskog registra trgovačkih društava, a koji se ažurira na godišnjoj razini ovisno o količini i opsegu izmjena pojedinih zakona. Prilikom osnivanja koristi se taj ažurirani popis. Društvo se registrira na određenoj adresi, a poslovni prostor će eventualno društvo steći kasnije, putem nekog pravnog posla: primjerice zakupa ili kupnje.

Također ono što je bitno znati, jest da u jednom trenutku j.d.o.o. mora postati d.o.o., društvo s ograničenom odgovornošću. U trenutku kad j.d.o.o. počne ostvarivati dobit, jednu četvrtinu je potrebno na kraju financijske godine izdvojiti u posebne zakonske rezerve. Kad iznos zakonskih rezervi dosegne vrijednost u iznosu 20.000 kuna, j.d.o.o. bi trebao postati d.o.o. Za taj prijelaz potrebna je odluka članovadruštva o povećanju temeljnog kapitala na zakonski minimum koji je potreban za osnivanje d.o.o. Ta odluka se donosi onda kad se pređe navedeni iznos od 20.000 kuna. Promjena iz jednog u drugo je dugotrajan proces pa ako postoji mogućnost,odmah osnujte d.o.o. Danas je u Hrvatskoj d. o.o. najzastupljeniji oblik društva u Hrvatskoj. Po podacima Fine, od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine putem servisa Hitro.hr otvoreno je 115 obrta te osnovano 1.724 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 3.381 jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Tako jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, 64,8 posto, dok je udio društava s ograničenom odgovornošću 33 posto, a obrta tek 2,2 posto.