Grba Bujević: U razvijenim zemljama Europe i svijeta danas se sve više koristi učenje na daljinu, a kliničke vještine se stječu u simulacijskim centrima

Međunarodna konferencija „Edukacija u hitnoj medicini – novi izazovi i perspektive 21. stoljeća“

VIŠE IZ RUBRIKE

    U Karlovcu se danas održava Prva međunarodna konferencija „Edukacija u hitnoj medicini – novi izazovi i perspektive 21. stoljeća“. Skup je organizirao Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije, a pokrovitelji su Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Karlovačka županija. Na skupu sudjeluju osim domaćih stručnjaka i gosti iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te iz Kanade.

    -Na konferenciji ćemo prezentirati sve današnje standarde i procese u hitnoj medicini, ukazati na važnost edukacije te što nas sve čeka u budućnosti koja je već počela uz korištenje svih modernih tehnologija i naravno telemedicine, izjavio je prije početka skupa, ravnatelj Zavoda Nikša Antica.

    -Dobro su nam poznati efekti edukacije u vidu klasičnih predavanja i vježbi, a one polako postaju prošlost. Tehnološkim napretkom imamo izbor brojnih drugih mogućnosti koje uvelike olakšavaju izvođenje nastave kao i vježbi na modelima kliničkih vještina, a polaznika edukacije zaista dobro pripreme za rad sa samim pacijentom. U razvijenim zemljama Europe i svijeta danas se sve više koristi učenje na daljinu, a kliničke vještine se stječu u simulacijskim centrima na pravim realističnim modelima, prije odlaska do samog pacijenta. Kroz brojne scenarije, polaznik edukacije ima mogućnost uvježbati pristup i pregled pacijenta, prepoznati i riješiti prisutne probleme, postaviti dijagnostičke i terapijske zahtjeve, dok edukatori prate rad svakog sudionika, motiviraju ga i daju povratnu informaciju o napredovanju, rekla je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. dr. Maja Grba Bujević.

    Usavršavanje na daljinu je također jedan novi oblik edukacije, dodaje Grba Bujević , koji polazniku omogućava učenje ispred svog računala ili pak predavaču održavanje predavanje također ispred računala. Sudionici, pak, mogu u dvorani pratiti nastavne materijale, slušati predavanje i interaktivno komunicirati s predavačem koji se primjerice, može nalaziti i u nekoj drugoj državi.

    -Na taj način značajno se smanjuju troškovi, ali  to nije najvažnije jer se na ovaj način osigurava bolja kvaliteta, budući da se mogu puno jednostavnije angažirati različiti stručnjaci iz svijeta kao i domaći. Isto tako mogu za određeno područje iz svog ureda održati nastavu te  ne moraju biti nedostupni svojim pacijentima.

    Zaključno je istaknula da Republika Hrvatske ne zaostaje za razvijenim zemljama, već naprotiv koristi sve nove tehnologije u edukaciji djelatnika hitne medicinske službe, a u pripremi je proširenje takvog načina  edukacije i na druge djelatnike u suradnji s nekim drugim subjektima. Ocjenjujući danas stanje u hitnoj medicini Grba Bujević je rekla.

    -Moramo to podijeliti na onaj stručni dio gdje sam izuzetno zadovoljna učešćem svih hitnjaka u edukacijama i u svemu što smo im po tom pitanju omogućili. Zadovoljna sam opremom po standardima i djelatnicima koji jako puno ulažu u svoja znanja i vještine. Ono što nam nedostaje je nešto novaca pa da budemo još bolji. Još ima puno iskoraka koje bismo željeli napraviti, poput helikopterske hitne medicinske službe.

    Među sudionicima konferencije bio je i Uroš Zafošnik iz Simulacijskog centra Zdravstvenog doma u Ljubljani.

    -Uvijek kada se družim s ovom vrhunskom ekipom iz Karlovca nešto novo naučim i jako sam sretan što smo počeli surađivati jer ovdje je jedna velika ekipa koja želi učiti i napraviti nešto drukčije. U Sloveniji je situacija jako dobra, posebno na području edukacije jer smo počeli učiti prije pet godina sa simulacijama u zdravstvu.

    Prvu međunarodnu konferenciju „Edukacija u hitnoj medicini – novi izazovi i perspektive 21. stoljeća“ otvorila je zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar.

    -Danas je uz svoj posao teško biti u korak s vremenom i očekuje  se cjelodnevni angažman. Edukacija je bitna, edukacija je ono s čime danas čovjek ne završava s nekih 24-25 godina kada završava obrazovanje, već se i u mirovini mora učiti, pogotovo u ovom pozivu. (m.m.)