Prvi Karlovački

Kajkavsko izdanje Novog zavjeta “Sveto Pismo Novoga Zakona na horvatski jezik”

29.05.2019

Kultura

Promocija pretiska "Sveto Pismo Novog Zakona" održana u Nacionalnom svetištu svetog Josipa

Već je poznato da Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu nije samo vjerska već i kulturna institucija. U nizu brojnih kulturnih događanja u utorak 28. svibnja u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta svetog Josipa održana je promocija kajkavskog izdanja Novog zavjeta pod naslovom “Sveto Pismo Novoga Zakona na horvatski jezik” po Ivanu Rupertu Gusiću u izdanju Hrvatskog književnog društva svetog Jeronima. U objavljivanju još je sudjelovala Ogranak Matice hrvatske u Ozlju i Hrvatsko biblijsko društvo u Zagrebu. U sam program uveo je supsidijar u Nacionalnom svetištu svetog Josipa velečasni Vlado Mikšić, inače zaduženi svećenik za kulturu karlovačkog kraja koji je kratko predstavio profesora Alojzija Jembriha i njegovo djelovanje na kulturnom polju, a ukratko je podsjetio da se u karlovačkom kraju susreću sva tri hrvatska narječja i spomenuo se brojnih svećenika grada Karlovca i okolice koji su svojim djelovanjem obogatili hrvatsku kulturu. Slijedilo je predstavljanje samoga djela. Predstavljanje profesora Jembriha imalo je dva osnovna dijela. U prvom dijelu u kratkim crtama govorio je o liturgijskim knjigama na kajkavskom narječju. Brojni lekcionari kao i molitvenici jasan su dokaz da se upravo preko kajkavskog narječja željelo jednostavnim vjernicima približiti evanđeoska poruka. U drugom dijelu svoga predavanja usredotočio se na samog prevoditelja Svetog Pisma Ivana Ruperta Gusića koji je rodom iz nedaleke Vivodine. Svoje izlaganje završio je izvješćem o djelovanju  zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca inače rodom Karlovčanina, koji je svesrdno poticao pisanje na narodnom jeziku, a svojom tiskarom širio kajkavsku riječ. Zatim je slijedila i riječ predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Ozlju Stjepana Bezjaka koji je podsjetio kako je došlo do suradnje u objavljivanju ovoga zanimljivoga djela te ukratko predstavio brojne djelatnosti Ogranka Matice hrvatske u Ozlju. Zaključnu riječ uputio je monsinjor Antun  Sente, koji je istaknuo kako je za svećenika važno da ima na raspolaganju više prijevoda Svetog pisma na osnovu čega bi mogao lakše tumačiti Božju riječ vjernome narodu.