Prvi Karlovački

Blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenje

06.01.2019

Karlovac

Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu.

Najčešće se tumači i likovno prikazuje da tri mudraca ili kralja imaju različitu životnu dob – mladić, zreo muškarac i starac te da su različitih rasa odnosno boje kože. Tako personificiraju razdoblja čovjekova života te predstavljaju tri tada poznata kontinenta: Melkior Europu, Baltazar Afriku, Gašpar Aziju. Imena im nose snažnu simboliku: najstarijem, Melkioru, ime na hebrejskome znači ‘kralj svjetla’, “Baltazar” dolazi od asirskoga “Bel-tus-assar” što znači ‘Bog štiti njegov život’, a najmlađi nosi ime Gašpar, od perzijskoga “Kaspar” u značenju ‘čuvar blaga, rizničar’.

U našim krajevima svetkovina Bogojavljenja ili Sveta tri kralja obilježena je s nekoliko običaja. Jedan od njih je vezan uz blagoslov vode, odakle i naziv Vodokršće, koji se za ovaj blagdan može čuti na jugu Hrvatske. Dan uoči Sveta tri kralja u crkvi svećenik blagoslivlja vodu. Iz svake kuće jedna od žena dolazila bi u crkvu po blagoslovljenu vodu. Tom bi vodom domaćin kuće poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj rašireniji je bio “križec” – tako se nazivao blagoslov kuće od strane svećenika. Za tu bi priliku cijela obitelj bila na okupu, a kuća dobro očišćena kako bi spremno dočekali svećenika. Nakon što bi svećenik blagoslovio kuću i sve ukućane, redovito bi bio počašćen jelom i pićem, te darivan. Prvotno su ti darovi bili u obliku hrane, kolača ili voća, a kasnije, kako se mijenjala ekonomska situacija, taj je dar postao novac.