Posađen pokusni autohtoni vinograd u Vrhovcu

Već treću godinu, u suradnji sa Agronomskim fakultetom Zagreb, Grad Ozalj provodi projekt identifikacije i revitalizacije autohtonih sorata Ozaljsko- vivodinskog vinogorja.

U brojnim, još uvijek očuvanim stoljetnim vinogradima zabilježen je velik broj starih, gotovo isčezlih sorti.

U okviru ovog projekta organizirano je podizanje pokusnog vinograda, u kojem je danas posađeno prvih 50 trsova nekoliko dosad utvrđenih autohtonih i rijetkih sorata.
Novi autohtoni vinograd posađen je na lokaciji lovačkog doma u Vrhovcu.

Genetičkim analizama utvrđeno je sedam novih, genetički autohtonih trsova jedinstvenih samo za ovo vinogorje te nekoliko izrazito rijetkih sorata interesantnih za daljnja istraživanja. Autohtone sorte potvrđene su na području Vrhovca, Vivodine, Fratrovaca ozaljskih te Svetičkog Hrašća. Voditelj tima i projekta je doc. dr. Domagoj Stupić, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu – Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo.

-Ova kolekcija autohtonih sorti imat će dvojaku ulogu i to ne samo gospodarsku, već i ekološku, kroz očuvanje bioraznolikosti i trajnog očuvanja genetskog materijala, kaže Stupić. Iako je posao u vinogradu dugotrajan i težak, jer ne kaže se bez razloga da vinograd traži slugu, a ne gospodara, interesa lokalnih vinogradara ne nedostaje. Nadamo se da ćemo, iako je to dugotrajan postupak, već za pet do deset godina imati prvo „ozbiljno“ vino od tih sorata.

-Projekt oživljavanja starih, autohtonih hrvatskih vinograda na ozaljskom području nije jedini u našoj državi, kaže Stupić. Zagorci i Primorci u taj posao krenuli su već prije petnaestak godina, pa su danas već u fazi značajnije proizvodnje vina. U Hrvatskom zagorju, konkretno, moji kolege pronašli su desetak izvornih sorti, koje su posadili na znatno većim površinama nego što mi danas sadimo, pa već imaju i butelje vina Sokol, sorte grožđa Hrvatska belina. Isto tako na području Kvarnera revitalizirana je sorta sansigot sa otoka Suska i danas već nekoliko proizvođača proizvodi kvalitetno suho crveno vino. Autohtonost je sve više prepoznata, pa ta priča polako kreće, kaže Domagoj. Sve više ljudi traži autohtone proizvode i što se vina tiče. Traže se proizvodi koji su specifični za neku manju regiju ili mala mjesta, što je u konačnici i bit cijele ove vinske priče, zaključuje Stupić. (rb)

 Foto T. Šarić