Predavanja su održana u sklopu projekta "Srijedom u pravu"

Članice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji iz Karlovca slušale dva nova predavanja

VIŠE IZ RUBRIKE

    Vezano uz projekt „Srijedom u pravu“ u organizaciji karlovačke podružnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji i  Miroslava Katića u ime Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić, održano je predavanje dvaju stručnjaka koji nisu pravnici, ali su kroz svoja zanimanja usko povezani na određene segmente koji se odnose i na pravnu profesiju. Tako je,  kako nam je izjavila koordinatorica Marina Jarnjević, prvo predavanje  održala karlovačka liječnica Emilija Erdeljac s temom „Glavobolje i stres kao posljedice napora i u pravnoj profesiji“. Stres je svako stanje u kojem se na bilo koji način (fizički, psihički ili socijalno) osjećamo ugroženi ili procjenjujemo da su ugroženi naši bližnji. Reakcije na stres mogu biti psihološke i fiziološke. Dugoročno stres može voditi u teža psihička stanja (depresija), te može djelovati negativno i na fizičko zdravlje. Simptomi kroničnog stresa su glavobolje, bol u prsima, mišićima, umor, nesanica, anksioznost, nemir, smanjena koncentracija, epizode ljutnje i bijesa, depresija.

    Jedan od češćih simptoma kroničnog stresa su glavobolje. Postoje različite vrste glavobolja, a najčešće su tenzijska glavobolja i migrena. Glavobolje se ubrajaju u najčešće neurološke bolesti. Oko 98% ljudi ima barem jednu epizodu glavobolje u životu. Svaki deseti čovjek u životu ima napad migrene. Kako su glavobolje često posljedica napetosti, nije ih potrebno odmah rješavati lijekovima već se savjetuje odmor, šetnja, fizička aktivnost, promjena životnih navika. Liječenje je potrebno u koliko se glavobolje javljaju često, nekoliko puta mjesečno. Provodi se uobičajenim analgeticima, no kod osoba koje imaju česte glavobolje i koje svakodnevno koriste analgetike preporučaju se lijekovi drugih farmakoloških skupina u svrhu preventivne terapije i smanjenja frekvencije i intenziteta glavobolja.

    Drugo predavanje održao je Domagoj Švegar, docent s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s temom „Kako počinitelji nasilnih delikata i osobe s povišenom psihopatijom  prepoznaju emocionalne izraze na licu“ koji je prezentirao rezultate istraživanja provedenog na uzorku nasilnih muškaraca, uključenih u tretman Centra za socijalnu skrb u Varaždinu, i njihovih partnerica. Radi se o studiji objavljenoj prošle godine s još dvoje koautora, Igorom Kardumom i Karolinom Horvat, u časopisu International Journal of Psychology, čiji rezultati daju važan doprinos razumijevanju emocionalnih i kognitivnih mehanizama u podlozi partnerskog nasilja. U kontekstu socijalne i evolucijske psihologije objašnjen je centralni nalaz istraživanja koji sugerira da počinitelji seksualnih delikata imaju superiornu sposobnost prepoznavanja ekspresije gađenja na ženskim licima, što neki muškarci interpretiraju kao suptilne znakove ženske nevjere. U diskusiji s prisutnim članicama Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji razmotrene su kontroverzne implikacije za tretman nasilnika te su prokomentirani preliminarni rezultati zasad neobjavljenih popratnih studija-zaključuje koordinatorica udruge Marina Jarnjević.