Prvi Karlovački

Brajdić Manojlović:Trenutno  Dom pruža usluge za stotinjak korisnika

15.06.2019

Karlovac

Prošle godine imali smo sedam maturanata koji su završili strukovna zanimanja; svi su  zaposleni i ostali živjeti u Karlovcu, pohvalila se ravnateljica

Dom za odgoj djece i mladeži Karlovac nedavno je obilježio svoj rođendan, a u tu priču uklopila se i doduše s malim zakašnjenjem proslava Međunarodnog dana obitelji. Bio je to jedan od povoda za razgovor s ravnateljicom ove ustanove Martinom Brajdić Manojlović.

U Domu, odnosno sjedištu ustanove  je i dalje smješteno 20 korisnika, od toga 12 dječakai 8 djevojaka. Sveukupno, pak, Dom pruža usluge za stotinjak korisnika što uključuje poludnevne boravke kako u sjedištu ustanove, tako i u osnovnim školama u našoj i u Zagrebačkoj županiji  te usluge savjetovanja i pomaganja primarnim i udomiteljskim obiteljima. Korisnička populacija se ne mijenja tako da mi i dalje pružamo usluge za djecu i mlade s problemima u ponašanju i teškoćama mentalnog zdravlja. Potreba za smještajem i dalje postoji, no poznato je da postoji trend u Republici Hrvatskoj da se ustanove socijalne skrbi transformiraju tako da se one deinstitucionaliziraju. To znači da imamo zadaću da u narednih nekoliko godina proširimo svoje usluge prema zajednici. Dakle, intencija je što više pružanja usluga one vrste koje će utjecati na prevenciju problema u ponašanju kako bi se u konačnici izbjegla usluga samog smještaj u ustanovi,kaže ravnateljica Doma Martina Brajdić Manojlović i ističe.

Ono što mi vidimo prema našim listama za pružanje usluga, potrebe su jako velike, posebice za uslugom smještaja. Stoga je važno raditi na onim uslugama koje će prevenirati najrazličitije probleme u ponašanju djece. Do samog dolaska djeteta u Dom dosta je složen postupak. U nekim slučajevima kreće se od policije, tako da je dijete ili maloljetna osoba počinila neko kazneno djelo pa na taj način ulazi u sustav. Tada ga policijaevidentira te je također dužna dostaviti posebno izvješće ili kaznenu prijavu Centru za socijalnu skrb ili Općinskom državnom odvjetništvu za mladež. Centar za socijalnu skrb  onda radi terenski izvid i procjenjuje konkretnu potrebu tog djeteta ili obitelji te nastupa s mjerama iz svojih nadležnosti. Na temelju sveobuhvatne procijene obitelji u Centru, oni se odlučuju za neku vrstu tretmana te traže pružatelja usluga koji odgovara konkretnim potrebama. S druge strane postupaju i pravosudne institucije, pa ako se radi o kaznenopravno odgovornim maloljetnicima, njima prema Zakonu o sudovima za mladež u postupku pred Odvjetništvom ili pak sudom za mladež, može biti izrečena i odgojna mjera koja se izvršava u odgojnim ustanovama, poput naše. Drugi model po kojem se djeci priznaju usluge iz sustava socijalne skrbi jesu po intervencijama škola ili drugih sudionika u životu neke mlade osobe. Zakonski okvir za priznavanje prava i usluga iz sustava socijalne skrbi jesu Zakon o socijalnoj skrbi i Obiteljski zakon, te su to pravni akti temeljem kojih Dom onda pruža svoje usluge.Svakako najvažniji dionik u tom procesu procjene potreba djeteta su Centri za socijalnu skrb. To znači, da Centri za socijalnu skrb uvijek svojim rješenjima priznaju usluge konkretnom djetetu koje onda kod nas dođe na smještaj, boravak ili na uslugu savjetovanja, pojašnjava ravnateljica i dodaje.

Trend je u posljednje vrijeme da bi djeca koja se smještaju u Domu maksimalno trebala biti do godinu dana što je ustvari i poanta  deinstitucionalizacije,  to jest da dijete bude u instituciji što kraće, da provodimo kraće rehabilitacijske programe, i smanjimo liste čekanja. Ipak, nekako se prati i potreba djeteta da završi započeti proces školovanja, pa to onda bude i duže od godine dana. Nerealno je očekivati da dijete koje dođe sa težim oblikom problema u ponašanju, promijeni svoje uvjerenje i ponašanje u roku od godine dana, tako da im dajemo šansu i za duži ostanak u ustanovi. Uslugu smještaja u Domu djeca mogu dobiti u dobi  od 10-te do 21-ve godine, s time da se usluga poludnevnog boravka pruža i mlađoj djeci, već od prvog razreda osnovne škole. Nakon 21-ve godine djeca se vraćaju svojim matičnim obiteljima ili se tada već osamostaljuju.

Govoreći o konkretnim iskustvima, odnosno kako se djeca snalaze nakon izlaska iz Ustanove ravnateljica je kazala.

Mi smo prošle godine imali sedam maturanata koji su završili strukovna zanimanja; svi su  zaposleni i ostali su živjeti u Karlovcu. To je ono  s čime se mi volimo pohvaliti i to nam je ustvari najveći uspjeh u radu, vidjeti završen proces promjene na ovaj način.

U Domu za odgoj djece i mladeži Karlovac radi 33-oje zaposlenika, a prema punoj sistematizaciji trebalo bi ih biti 35. U ovoj, na neki način,  specifičnoj djelatnosti, kroničan je  nedostatak stručnog kadra poput odgajatelja, psihologa, socijalnih radnika i  defektologa. Upravo tu vrstu stručnjaka u posljednje vrijeme dosta je teškopronaći na tržištu rada.

U proteklih godinu dana Ministarstvo za demografiju, obitelj i mlade uložilo je u ustanovu nešto više od milijun kuna, kaže  ravnateljica Brajdić Manojlović i precizira.

U staroj zgradi tim novcem su adaptirane instalacije , sanirano je krovište i sanitarije. Od rujna 2017.g. Ministarstvo nam je odobriloi i kupnju namještaja za sve korisničke skupine na odjelima smještaja te uredski namještaj za djelatnike ustanove. Pored toga dobili smo donaciju PBZ Card banke za adaptaciju Kuće na Gazi. Trenutno ishodimo papirologiju te adaptiramo taj prostor. Kuću nam je donirao Grad Karlovac, odnosno  koncesijskim ugovorom kuća nam je dodijeljena na korištenje narednih 10 godina i to za potrebe pružanja usluga koje Dom po svom statutu može pružati.. To je u biti sastavni dio transformacije ustanova socijalne skrbi i širenja usluga u zajednicu te model kojim djecu mičemo iz domova. U Kući na Gazi moći će biti smješteno osmero djece kroz uslugu organiziranog stanovanja. Podršku smo u proteklih godinu dana imali i od Korporacije Tele 2. Oni su za svoj peti rođendan odlučili nas nagraditi humanitarnim volontiranjem te su uložili pozamašnu količinu novca u ustanovu što svojim radom, što materijalom, što time da su nam ostavili neke stvari. Naprimjer, kupili su nam vrata, nove radijatore, neke  stvari pokrečili, preuredili itd. U proteklih godinu dana puno je investirano u Dom sa raznih strana, te mogu samo svima zahvaliti što bez odgode razumiju naše potrebe.

Govoreći o planovima za ovu godinu ravnateljica Brajdić Manojlović je kazala.

Planiramo se javiti na natječaj Europskog infrastrukturnog fonda, što je rekla bih, ovog trena nekakav trend. Radi se o višemilijunskim iznosima kojima bi se obnovila ona infrastruktura koje ne uključuje sjedište ustanova, nego organizirano stanovanje –  kupnja stanova, adaptacija kuća što u konačnici podrazumijeva vaninstitucionalno  pružanja usluga.

Inače, osnivač ustanove je Ministarstvo za demografiju, mlade i socijalnu politiku, a ravnateljica je suradnju s Gradom i Županijom ocijenila odličnom.

Zapravo, bez Grada Karlovca i gradonačelnika, kako prije gospodina Jelića, tako i sada gospodina Mandića, mi ne bismo bili u mogućnosti provesti svoj proces transformacije. Grad nam je dodijelio i stan i kuću, dok druge ustanove socijalne skrbi imaju velike probleme kako da iznađu uvjete da se transformiraju. Županija nas podržava dugi niz godina,  između ostalog, i sufinanciranjem naših likovnih kolonija. Mogu reći da smo doista sinkronizirani i s Gradom i sa Županijom i na neki način smo neophodni jedni drugima.

M. Milovanović

Foto: I. Čeprukovski