"Biorazgradivi otpad sudjeluje u kućnom otpadu s 30 do 40 posto"

U sklopu gospodarenja otpadom recikliranje otpada je izuzetno važno, a jedan od segmenata je kompostiranje. Biorazgradivi otpad, koji se može kompostirati, čini gotovo trećinu kućnog otpada. O kompostiranju smo razgovarali s voditeljem Odjela organizacijskih poslova Čistoće Karlovac Marijanom Butkovićem.

Što je to ustvari kompostiranje?

-Radi se o postupku biološke razgradnje organskog materijala. Kao rezultat nastaje kompost, a ima i nus proizvoda CO2 plin, voda i toplina koja nastaje u kompostu. Treba istaknuti da je kompostiranje najstariji i najpoznatiji način recikliranja kućnog otpada. Biorazgradivi otpad sudjeluje u kućnom otpadu s 30 do 40 posto i značajna je komponenta kućnog otpada. To je za Grad Karlovac i tvrtku Čistoća kao i za sve gradove i općine u Hrvatskoj veliki izazov. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne tvari, koje poboljšavaju tlo, pospješuju zadržavanje vlage u tlu i čine tlo prozračnijim. Povećava se mikrobiološka aktivnost tla, omogućuje se i gnojivima koja se umjetno dodaju da budu kvalitetnije upotrebljena i razgrađena. Općenito, biljka koja se proizvede u tom tlu je zdrava i korisna za ljudsko zdravlje i ima sve sastojke koji se traže od te biljke.

Koliko je kompostiranje zastupljeno u Karlovcu?

-Karlovčani kompostiraju oduvijek u vrtovima. Neko vrijeme je kompostiranje bilo neopravdano zapostavljeno u karlovačkim vrtovima. Sav organski materijal, koji bi se mogao kompostirati u vrtovima, sada se odlaže u zelene kante i ide na deponiju Ilovac. To nije ekološki pristup i to će se morati u kratkom vremenu promijeniti. Čistoća Karlovac bavi se tim problemom od 2014. godine, jer je zakon o održivom gospodarenju otpadom donesen 2013. godine.

Čistoća Karlovac neko je vrijeme dijelila kompostere građanima. Kakva je sada situacija?

-Čistoća trenutno nema kompostere. Fond za zaštitu okoliša sufinancira Čistoći 60 posto cijene kompostera. Mi smo u gradu Karlovcu besplatno podijelili 1.300 kompostera. Rezultati su odlični. Na Borlinu je pokriveno 66,3 posto kuća komposterima i rezultati odvajanja su dobri. Nadamo se da ćemo ove godine dobiti sufinanciranje kompostera i da ćemo ponovno krenuti u podjelu besplatnih kompostera. Ušli smo u program Fonda za zaštitu okoliša, koji je odobren, nadam se da će sufinanciranje biti ove godine. Naručili smo 4.000 kompostera. Očekujem da bi mogli pokriti barem 60 posto kućanstava, koja imaju vrtove. Stanovi će morati dobiti kante za biorazgradivi otpad. Inače u Karlovcu ima 9.700 kuća i 11.500 stanova, dobro je da se počne u kućama. 1.300 kompostera mi smo podijelili na Borlinu, Dubovcu, Švarči, Mostanju, Drežniku, Hrnetiću, Baniji i Gazi. Preuzimanje kompostera bilo je dobrovoljno, a dijelili smo ih preko gradskih četvrti i mjesnih odbora. Prvi pilot projekt bio je u Kranjčevićevoj ulici, gdje je prezentiran cjelokupni sustav gospodarenja bio otpadom i u kućama i u zajedničkom stanovanju.

Neki građani sami izrađuju kompostere. Koji je vaš savjet onima, koji sami rade kompostere?

-Ja sam sebi sam napravio komposter od dva kubika, jer mi je trebao veći. Ovi komposteri koje smo mi dijelili bili su zapremine 350 litara, a to je za mene premalo. Kod izrade kompostera postoje neki uvjeti koji se moraju zadovoljiti. Komposter mora biti na zemlji i mora biti osigurana prozračnost. Preporuka je da se koriste poboljšivači kompostiranja, a to su efektivni mikroorganizmi, koji pospješuju kompostiranje i garantiraju kvalitetu komposta prve klase.

Jesu li zadovoljni građani koji su dobili vaše kompostere?

-Ljudi koji su dobili kompostere zadovoljni su. Mi smo imali praćenje tog projekta, u proljeće i jesen išli smo od kuće do kuće, gdje smo ostavili kompostere. Izabrali smo si jedno ciljano područje. Mjerili smo količine, koje su značajne, posebno od otkosa trave, ne toliko od kućanskog otpada, koliko od granja, otkosa trave i nešto kućanskog otpada. Građani su zadovoljni, jedan dio koristi kompost, a drugi dio pita kuda će s kompostom. Onaj dio koji ima kompost, mora znati gdje će ga upotrijebiti. Danas se u Hrvatskoj osjeća nedostatak stajskog gnoja i komposta. Upotreba umjetnog gnoja bez stajskog gnoja i komposta nije dobra, teško se aktivira gnoj u zemlji, biljka jednostavno nije zdrava.

Odvajanje otpada na kućnom pragu je realnost i potreba, a to je bitno i za biorazgradivi otpad. Koji je vaš komentar?

-Mi moramo preći na odvajanje otpada na kućnom pragu, pa se mora odvajati i biorazgradivi otpad. Kada je otpad pomiješan, on je smeće. Moramo odvajati plastiku i papir, a biorazgradivi otpad treba još posebno razdvajati, jer u kompost ne ide meso, ribe i kosti. U kućanstvima bi se trebao odvajati otpad, a mi ćemo osigurati posude. Većina stvari može ići u kompost, ali odnos mokrog i suhog mora biti 50:50. Znači lišće, trava i granje daju prozračnost, to je C baza. Friška baza su kora od banana, kora od krumpira, ljuska od jaja, sve voće i povrće. Ljuske od oraha i lješnjaka teško se razgrađuju. Preporuka koristite mikroorganizme za kompost.   

Branko Obradović

Foto: Igor Čepurkovski